Ostavinski postupak
Postovani! Nakon smrti roditelja na ostavinskoj raspravi sestra i ja uzeli smi svako 1/2 kuce.Sada zelim da ja budem vlasnik cele kuce.Molim Vas da me posavetujete koja mi je najbolja opcija, dali da pravimo sestra i ja kupoprodajni ugovor tj.da je isplatim ili da ona,posto je saglasna da mi daruje njenu polovinu.
Poštovana, Vi i Vaša sestra suvlasnici sa idealnim delovima ( ukoliko nije izvršena fizička deoba) predmetne nepokretnosti.Svojim idelanim delom svaka od vas može slobodno raspolagati na način za koji smatra da je to u najboljem interesu. U svakom slučaju, suvlasnik ima pravo preče kupovine. Da li ćete Vi da kupite deo od vaše sestre i na taj način izmirite njen nasledni deo ( u smislu da će ona dobiti novčanu nadoknadu ) ili će ona Vama to da pokloni putem ugovora o poklonu, to je domenu dogovora između Vas.U oba slučaja ćete morati da snosite trošak na ime plaćanja poreza. Pročitaj više
Postovani, mene zanima sta se desava u sl. slucaju: Moji ujak i ujna su se uzeli pre vise od 40god. u brak nisu uneli nista ni jedno,ni drugo. U braku su stekli lep imetak iskljucivo zajedno. Zajednicke dece nemaju,niti ujak ima druge dece. Sada ujak je umro a ona ne zna sta joj pripada.On ima sestoro brace i sestru. Ono sto me zanima je da li oni(njegova braca)imaju prava na to nasledstvo i u kojoj meri. Ujak nije ostavio nikakav testament. Mi smo od razlicitih advokata dobili razlicita tvrdjenja,neki kazu da oni nemaju nikakva prava a neki da imaju prava na njegovu polovinu. Ja opet napominjem da on nista nje uneo u brak,ona ga je skolovala a kad mu je otac umro on se odrekao svog dela. mozda bi se moglo cak i reci da je ona vise doprinela jer je u brak usla sa dvadeset ara nekog placa koji u kasnije zajedno prodali i novac iskoristili za gradnju kuce ali o tome ne postoiji nikakav pisani dokaz. postoje svedoci ali su oni u glavnom iz njene familije.
Poštovani, Zakonom o nasleđivanju je predviđeno da kada ostavilac nema potomstva bračni drug ne nasleđuje u I naslednom redu. Supružnik prelazi u drugi nasleni red, a njega čine ostviočev bračni drug i ostaviočevi roditelji i njihovo potomstvo. Zakonom je dalje određeno da ostaviočev bračni drug nasleđuje 1/2 zaostavštine, a drugu polovinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi roditelji. Ukoliko ostavičev roditelj ne može ili neće ( nije živ sto je kod vas slučaj)njegov deo na jedanke delove nasleđuju njegova deca a to su braća i sestre ostavioca.( braća koju vi pominjete) To je takozvano pravo predstvaljanja i neograničeno se primenjuje zaključno sa III Pročitaj više
Postovani, imam dva pitanja i nadam se da cete mi odgovoriti na oba. 1. Imam sklopljen ugovor o dozivotnom izdrzavanju sa dedom od koga nasledjujem stan u Kosovskoj Mitrovici koji je predmet ugovora o izdrzavanju ( u severnom srpskom delu grada gde postoji sud). Deda je preminuo 2005 godine na KiM gde je i sahranjen ali nas sud po automatizmu nije pozivao na ostavinu jer smo svi sa Kosova i Metohije (danas raseljeni. Interesuje me da li se taj stan izuzima iz ostavinske rasprave ostatka imovine (zemlje i kuce) ili ne? Da li ja to moram da ucinim (pokrenem pred sudom ostavinsku raspravu) kompletne imovine kako bi stan preveo na sebe !? Na koji nacin mogu to uciniti – prevesti stan na sebe, kakav je postupak? 2. Koja su sve neophodna dokumenta potrebna za pokretanje ostavinskog postupka i da li mora da se pokrene u sudu po mestu poslednjeg zvanicnog prebivalista pokojnika odnosno po mestu gde se ta imovina nalazi ili moze u drugoj opstini gde se nalazi ostatak imovine (zemljiste i kuca) ili moze po mestu mog prebivalista? Veliko hvala.
Poštovani, u skladu sa Zakonom o vanparničnom postupku, za raspravljanje zaostavštine mesno je nadležan sud na čijem je područiju ostavilac u vreme smrti imao prebivalište, odnosno boravište ( takozvani ostavinski sud).Ugovor o doživotnom izdržavanju se proglašava u ostavinskom postupku, odnono sud će rešenjem konstatovati da je ostavilac zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, a ostala imovina bilo pokretna ili nepokretna koja nije obuhvaćena ugovoro deliće se po zakonskom redu nasleđivanja. Predlog za pokretanje ostavinkog postupka možete sastaviti sami( ili putem advokata), a takođe u svakom sudu postoji obrazac za porketanje ostavinskog postupka koji možete Pročitaj više
Poštovani, komšija sa kojm se svakog vikenda družim iznenada je preminuo. On je živeo i radio sam, ima ćerku koja živi u inostranstvu i sa kojom je prekinuo kontakt. Ja sam iz moralne obaveze organizovao sahranu i snosio sve troškove. Pouzdano znam da je on imao sredstva na računu kod banke. Da li ja mogu da, sa njegovom umrlicom i računima, iz banke podignem sredstva do visine mojih troškova, obzirom da su mi preko potrebna? Molim Vas za brz odgovor. Unapred Vam se zahvaljujem.
Poštovani, sredstva sa računa koje je pokojnik imao u banci isključivo mogu podici lica koja su za zakonske naslednice proglašena pravosnažnim ostavinskim rešenjem, koje je doneo nadležni sud nakon sprovedenog ostavinskog postupka. Pročitaj više
Postovani, moje pitanje je sledece: Preminuo nam je otac,a brat i ja smo naslednici.Po resenju sa ostavinske rasprave, u nasledstvo smo dobili, sto je i jedina imovina koja se vodi na oca, pusku i pistolj.Kontaktirali su nas iz banke povodom ocevog duga u iznosu od 4300evra.On sa nam nije ziveo 4god,a slabo smo i kontaktirali.Banka je dug predala agenciji za naplatu,koaj nas je preko banke kontakritala trazeci da vratimo dug.Koje su nase obaveze i koje pravo imaju banka/agencija da od nas naplate ocev dug?Koji su koraci koje bi trebalo da preduzmemo?Inace i brat i ja smo nezaposleni.Unapred veliko hvala na odgovoru.
Poštovana, u skladu sa Zakonom o nasleđivanju RS smrću otavioca nastaje po sili zakona odgovornost naslednika za njegove dugove. Međutim, dalje je predviđeno da naslednici odgovoraju za dug ostavioca samo do visinine vrednosti nasleđene imovine. Znači ako je vrednsot nasleđene imovine mala, odnosno manja od visine duga, onda se u tom slučaju dug ne nasleđuje. Pročitaj više
Postovani, posto se od prvog februara podnose obrasci da li ako vise lica u porodici treba da naslede jednu nekretninu svako od lica podnosi poseban zahtev ili se svi potpisujemo na jedan zahtev. Unapred hvala
Poštovani, ukoliko se Vaše pitanje odnosi na pokretanje ostavinskog postupka,jedno lice se može biti pokrenuti ostavinski postupak i time u skladu za Zakon o vanparničnom postupku biti predlagač,a otale naslednike će navesti kao protivnike predlagača. Ono što je bitno jeste da se pozovu sva lica koja polažu pravo na nasleđivanje. Pročitaj više
Moj otac je umro 7.9.11. i njegova prijateljica s kojom cak i ne zivi u istom stanu, uzela je svu dokumentaciju, ukljucujuci i ugovor od stana. U razgovoru sa njom saopstila mi je da je stan ostavljen njoj a kako sam joj trazila na uvid testament, nije htela da ga pokaze. Molim za pomoc sta da uradim da bih saznala da li je testament validan i da li imam ja neko pravo, s obzirom da sam jedinica i da nema drugih naslednika.
Poštovana, Jedini način za ostvarivanje prava naslednika jeste kroz ostavinski postupak. Ostavinski postupak se sprovodi po službenoj dužnosti čim sud sazna da je neko lice umrlo ili da je proglašeno za umrlo (Zakon o vanparničnom postupku čl. 89). Ostavinski postupak se sprovodi pred mesno nadležnim sudom na čijem području je ostavilac u vreme smrti imao boravište ili prebivalište. Jedini način na koji Vi i ostala zainteresovana lica (npr. prijateljica Vašeg oca) možete naslediti imovinu ostavica jeste, dakle, ostavinski postupak. Testament, ukoliko postoji, mora biti dostavljen sudu kako bi bio proglašen. Nakon proglašenja testamenta, sud će na Pročitaj više
NAKON SMRTI MAJKE, OPŠTINSKI SUD DONEO JE OSTAVINSKO REŠENJE PO KOM SE JA NJENA ĆERKA OGLAŠAVAM NASLEDNICOM. OSTALI NASLEDNICI SU DALI IZJAVU DA MI NASLEĐE USTUPAJU. NAKON TOGA SAZNAJEMO DA JE POKOJNA MAJKA ZA ŽIVOTA DOBILA IZ OPŠTINSKOG SUDA REŠENJE O NASLEĐIVANJU DELA IMOVINE SVOG POKOJNOG ROĐAKA. ŽELELA BIH DA NAPRAVIM DOPUNU OSTAVINSKE RASPRAVE. DA LI JE PODNOSIM SAMA ILI I U TOJ DOPUNI MORAJU DA BUDU PRISUTNI I OSTALI NASLEDNICI.
Poštovana, u skladu sa Zakonom o vanparničnom postupku ako se po pavosnažnosti rešenja o nasleđivanju pojavi imovina za koju se u momentu donošenja rešenja nije znalo, sud neće ponovo raspravljati zaostavštinu već će ovu imovinu novim rešenjem raspodeliti na osnovu ranije donetog rešenja o nasleđivanju. Međutim u Vašem slučaju, ostali naslednici su se prihvatili nasleđa i isto ustupili vama, što se smatra poklonom. Dakle, naknadno pronađena imovina raspodeliće se među naslednicima prema obimu i veličini nasleđenih delova na osnovu pravnosnažnog rešenja o nasleđivanju. Kako su se u konkretnom slučaju ostali naslednici prihvatili nasleđa (bez obzira što su ga Pročitaj više
Nakon smrti oca, sva deca su se odrekla svog dela u korist majke …Ona je jos uvek ziva, planira da proda nepokretnu imovinu koju je tada nasledila.. Da li deca imaju pravo na deo od prodate imovine ili su odricanjem u njenu korist izgubili sva prava?
Poštovani, U skladu sa Zakonom o nasleđivanju jednom data naslednička izjava je neopoziva. S obzirom da su se svi naslednici odrekli svog naslednog dela u korist majke,a postupak je pravosnažno okončan i doneto je pravosnažno ostavinsko rešenje čime je Vaša majka postala vlasnik 1/1 celokupne imovine, ona svojom svojinom može raspolagati za života slobodno i na bilo koji način. Novčana sredstva dobijena od prodaje imovine su isključiva svojina Vaše majke. Pročitaj više
U kom roku nakon ostavinske rasprave su naslednici dužni da prevedu nekretnine na svoje ime? I da li uopšte postoji neka sankcija ukoliko se to ne uradi?
Poštovani, Vaše pitanje je malo konfuzno.Zaostavština prelazi po sili zakona na ostaviočeve naslednika u trenutku njegove smrti. U pozovi za ročište sud će upozoriti zainteresovana lica da mogu do okončanja postupka pred sudom dati sudu izjavu kojom se prihvataju nasleđa ili se odriču nasleđa, i da ako na ročište ne dođu ili ne daju izjavu da se predpostavlja da su se nasleđa prihvatili. U trenutku smrti naslednici od tog trenutka stiču pravo zajedničke svojine, što znači više lica ima pravo svojine na istoj stvari ali njigovi udeli nisu odrđeni ni realno ni idealno, pa njome mogu raspolagati samo zajednički. U samom rešenju o nasleđivanju se određuje suvlasnički Pročitaj više