Nasledni redovi
Poštovani, Moja je mati umrla prije tri godine. Dok su ona i otac živjeli zajedno, stekli su imovinu (kuću i stan). Otac mi se ponovo oženijo prije godinu dana, i sad živi sa tom novom ženom u drugom gradu. On je u stvari vlasnik tog stana i te kuće. Pošto mi je otac lošeg zdravlja, počela mi se po glavi vući misao oko nasljedstva tog stana i te kuće, koju su u stvari moj otac i moja mati stekli, dok je mater bila živa. Molim Vas, dajte mi savjet i ako može malo bolje protumačite ovo o nasleđu. Nemam ništa protiv da ta nova žena nasljedi to što su stekli zajedno, al bi mi bilo krivo da mi otme moje nasljeđe. Unaprijed hvala na odgovoru
Poštovani/a, Prema članu 9. Zakona o nasleđivanju Republike Srbije: „Prvi nasledni red čine ostaviočevi potomci i njegov bračni drug. Ostaviočeva deca i bračni drug nasleđuju na jednake delove.“ Stoga, nakon smrti Vašeg oca, Vi i Vaša maćeha nasleđujete po 1/2 celokupne zaostavštine. Ukoliko ponovo budete imali neke nedoumice u vezi pravnih pitanja slobodno nas kontaktirajte. Vaš, Mladi Pro bono Pročitaj više
Otac mi je umro. Poseduje seosko imanje od 2.5Ha u više parcela. kuću na jednoj parceli smo napravili svi zajedno-on, majka sestra i ja. Pošto otac ima dve ćerke iz prvog braka, koje nisu učestvovale u izgradnji kuće, nisu više od tridest godina u kontaktu sa ocem, pitanje je da li mi možemo njih dve da izuzmemo na nasledno pravo na tu kuću. Pravo na ostali deo imanja koji im pripada ne sporimo.
Poštovani, Zakonom o nasleđivanju je propisano da ostavioca u prvom naslednom redu nasleđuju deca i bračni drug. Ovo se odnosi na svu ostaviočevu decu bez obzira na to iz kog ostaviočevog braka ona potiču. Što se tiče imovine podobne za nasleđivanje, naslednici nasleđuju samo ostaviočevu imovinu. Članom 1. Zakona o nasleđivanju je propisano da je to samo ona imovina koja je ostaviocu pripadala u trenutku smrti. To znači da Vaša majka ima pravo da traži izdvajanje svog dela zajedničke imovine koji joj pripada po pravu bračne tekovine. Sve što su supružnici stekli za vreme trajanja bračne zajednice spade u njihovu zajedničku imovinu, a zakonska je pretpostvka da su Pročitaj više
Postovani, moji roditelji su se razveli, brat i ja smo pripali majci. Nakon toga, otac je stupio u drugi brak, i sa macehom, ima jos dvoje dece. Otac ima kucu, koja se vodi na njegovo ime, i u kojoj zive maceha, i njihovo dvoje dece. Interesuje me, da li smo, i moj brat i ja, zakonski naslednici, oceve kuce? I ako jesmo, kako se deli oceva imovina, nakon njegove smrti? Hvala unapred.
Poštovani, na osnovu činjeničnog stanja i pitanja iznetog u vašem mejlu, može se zaključiti sledeće: Članom 8., Zakona o nasleđivanju, utvrđeno je da su zakonski naslednici ostaviočevi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi usvojioci, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi dedovi i babe i njihovi potomci i njegovi ostali preci. Kako se u domaćem naslednom pravu nasleđuje u redovima (član8., i član 9., Zakona o nasleđivanju), a prethodni redovi isključuju naknadne, može se izvesti zaključak da su zakonski naslednici u vašem slučaju vi, vaš brat, vaša maćeha, i njihovo dvoje dece. Imajući Pročitaj više
Poštovani, molim za savet. Otac mi je umro 2004. godine i ta ostavinska rasprava je rešena. Naslednici smo ja, majka i sestra. 2011. godine umire očev otac tj. naš deda i pošto je pokojni otac bio jedinac naslednici smo ja i sestra. Interesuje nas da li podležemo plaćanju poreza za ovo nasledstvo (u pitanju je seosko domaćinstvo) i pošto bi se sestra odrekla svog dela u moju korist koji je najbolji način da to uradi, a da se izbegne plaćanje istog? Ili je to neizvodljivo pošto nismo naslednici prvog reda. Unapred zahvalan.
Poštovani, Prvi nasledni red čine deca ostavioca i bračni drug, i oni svi nasleđuju na jednake delove. Ako ostaviočevo dete ne može da nasledi (umre pre ostavioca, nedostojno je, da negativnu nasledničku izjavu) ostavioca nasleđuju potomci tog deteta dobijajući onaj deo koji bi dobilo njegovo dete da je moglo da nasledi-po načelu predstavljanja. Dakle, Vaša sestra i Vi ste naslednici prvog naslednog reda u odnosu na ostavioca (Vašeg dedu). Član 21 stav 1. tačka 1 Zakona o porezima na imovinu propisuje da naslednici prvog naslednog reda ne plaćaju porez na nasleđe. Takođe, član 21 stav 1. tačka 4 istog zakona propisuje da porez na nasleđe i poklon ne plaća Pročitaj više
Poštovani, suprug moje pokojne tetke, koji ima dvojno hrvatsko i srpsko državljanstvo, vlasnik je stana u Beogradu. U Srbiji nema rođaka, a u Hrvatskoj jednu sestru i decu druge pokojne sestre. Želja mu je da stan po njegovoj smrti naslede rođaci iz Hrvatske, odnosno deca njegove pokojne sestre. Da li to može testamentom urediti? U slučaju da ne ostavi testament, šta će se desiti sa njegovom imovinom nakon smrti? Unapred hvala
Poštovana, Svako je vlastan da slobodno raspolaže svojom imovinom putem testamenta. Dakle, Vaš teča, ako to želi, sve može ostaviti deci svoje pokojne sestre. Član 7. Zakona o nasleđivanju Republike Srbije kaže da strani državljani u Republici Srbiji imaju, pod uslovom uzajamnosti, isti nasledni položaj kao i domaći državljani, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. Pošto takav reciprocitet između Republike Srbije i Republike Hrvatske postoji, nema prepreka da ga oni naslede. Takođe, testament mora biti sačinjen u obliku i pod uslovima određenim Zakonom o nasleđivanju RS (sve što je potrebno možete pronaći na sledećem linku Pročitaj više
Kako je regulisan postupak nasleđivanja kod bračnih drugova koji nemaju dece?
Poštovani, U slučaju da ostavilac nije sačinio testament, nasleđuje se na osnovu zakona. Ukoliko ostavilac nije imao dece, ostaviočev bračni drug nasleđuje u drugom naslednom redu zajedno sa ostaviočevim roditeljima i njihovim potomstvom. Ostaviočev bračni drug nasleđuje ½ celokupne zaostavštine, a drugu polovinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi roditelji. Svaki roditelj ukoliko su oba živa dobio bi po ¼ zaostavštine. S poštovanjem,Mladi Pro Bono Pročitaj više
Kupio sam kuću koja je ugovorom odmah prevedena na mene, dok je pokojni otac imao doživotno pravo plodouživanja. Međutim on iz prvog braka ima ćerku, dok sam ja rođen u vanbračnoj zajednici, pa me zanima da li ona ima neka prava na kuću koja glasi na mene. Molim za savet.
Poštovani, To što ste Vi vanbračno dete vašeg oca, ne stavlja vas u goru poziciju, budući da odredba čl. 6. st. 4. Pododičnog zakona predviđa jednaka prava za bračnu i vanbračnu decu. Prema podacima koje ste izložili, Vaš otac imao je pravo doživotnog plodouživanja na kući koja se nalazi u Vašem vlasništvu. To je lična službenost koja se sastoji od prava upotrebe i pribiranja plodova sa tuđe stvari. Vezana je za ličnost u čiju se korist ustanovljava, zato je neprenosiva na drugo lice i između ostalog, prestaje smrću korisnika prava. Vaša sestra i Vi ste očevi zakonski naslednici prvog naslednog reda. Po tom osnovu nasleđujete po polovinu ostaviočeve Pročitaj više
Pitanje: Poštovani, muž mi je preminuo i sledi ostavinski postupak, pa me interesuje pošto smo živeli dugo u vanbračnoj zajednici i zajednički pravili kuću, koja glasi na njega, a kasnije smo stupili u bračnu zajednicu, dece nemamo,koja su moja prava u ostavinskom postupku,i da li prava na kuću koju smo gradili zajedničkim sredstvima imaju njegova majka i brat, i molila bih vas za savet kako da zaštitim svoja prava. Unapred zahvalna
Poštovana, Vi i Vaš muž ste kuću, pretpostavljamo, izgradili zajedničkim sredstvima u toku trajanja vanbračne zajednice. Prema Porodičnom zakonu, član 191 - imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u toku trajanja vanbračne zajednice predstavlja njihovu zajedničku imovinu, a na imovinske odnose vanbračnih partnera se primenjuju pravila koja važe za imovinske odnose bračnih partnera ( ovo napominjemo samo jer pretpostavljamo da ste kuću stekli u toku trajanja vanbračne zajednice, znamo da ste bili kasnije u braku). Kada govorimo o zajedničkoj imovini, pa čak i da je nepokretnost upisana samo na ime jednog od partnera, važi zakonska pretpostavka da je Pročitaj više
Poštovani, moja sestra i ja imamo po 1/4 porodične kuće (nasleđene od pokojnog oca) u kojoj i živimo, a stric 1/2. Stric se pre 9 godina ponovo oženio, nema dece ni iz prvog ni iz drugog braka. Pre mesec dana je preminuo. Napominjem da je u pitanju porodična kuća i da je rođena sestra mog oca i strica živa. Koja su prava moje sestre i mene? Šta se dešava u slučaju da postoji testament u korist njegove žene? Unapred hvala na odgovoru
Poštovana, Kada je u pitanju nasleđivanje na osnovu zakona, svi naslednici se grupišu u nasledne redove. Između naslednih redova postoji princip isključivosti i sledoreda, tako da naslednici bližeg naslednog reda isključuju iz nasleđa naslednike daljeg naslednog reda. Prvi nasledni red čine ostaviočeva deca i bračni drug i svi nasleđuju na jednake delove. Međutim, ako ostavilac nema potomstva, bračni drug ne nasleđuje u prvom naslednom redu. Drugi nasledni red čine ostaviočev bračni drug, ostaviočevi roditelji i njihovo potomstvo. Ostaviočev bračni drug nasleđuje jednu polovinu zaostavštine, a drugu polovinu na jednake delove nasleđuju ostaviočevi roditelji, tako Pročitaj više
Postovani, otac mi je nedavno preminuo i uskoro nas ocekuje ostavinska rasprava. S obzirom da smo naslednici majka,brat i ja,interesuje me ako svoj deo poklonim mami da li nakon njene smrti imam bilo kakva prava na deo nasledja ako ona odluci da svu imovinu ostavi bratu? Unapred hvala
Poštovani, Nakon smrti Vaše majke Vi biste bili jedan od njenih zakonskih naslednika, kao pripadnik prvog naslednog reda, koga čine ostaviočevi potomci i njegov bračni drug, čl. 9. Zakona o nasleđivanju. Ukoliko dođe do slučaja da ona testamentom zavešta celokupnu imovinu Vašem bratu, neće se primenjivati odredbe o zakonskom nasleđivanju, već će se zaostavština podeliti na način kako je testamentom određeno.Vi biste onda imali zakonsko pravo na nužni nasledni deo. Pod tim se podrazumeva deo zaostavštine kojom ostavilac nije mogao raspolagati. Prema odredbi čl.40. st.2. Zakona o nasleđivanju, nužni nasledni deo iznosi ½ od onoga što bi zakonom nasledili da Pročitaj više