Poštovani,
Ugovor o poklonu nije regulisan pozitivnim propisima tako da se odredbe tog ugovora nalaze u Srpskom građanskom zakoniku. Paragraf 567 kaže da razlozi zbog kojih darodavac može da porekne poklon jesu da ako darodavac tako kasnije osiromaši tako da živeti ne može ili ako poklonoprimac pokaže veliku neblagodarnost prema poklonodavcu nanoseći štetu njegovom životu, telu, časti tj narušavajući slobodu I imanje. Trebalo bi napomenuti I Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa(“Sl. list SFRJ”, br. 6/80 i 36/90, “Sl. list SRJ”, br. 29/96 i “Sl. glasnik RS”, br. 115/2005 – dr. zakon) čiji čl. 24 kaže da lice koje može izgraditi zgradu ili drugu građevinu (građevinski objekat) na zemljištu na koje drugi ima pravo svojine, stiče pravo svojine i na zemljište na kome je izgrađen građevinski objekat, kao i na zemljište koje je neophodno za redovnu upotrebu tog građevinskog objekta, ako nije znalo niti moglo znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio. U ovom slučaju vlasnik zemljišta ima pravo da za vreme od tri godine od dana saznanja za završenu izgradnju, ali najkasnije u vreme od deset godina od završene izgradnje, traži da mu graditelj naknadi vrednost zemljišta u visini njegove prometne cene u vreme donošenja sudske odluke. U svakom slučaju najpametniji bi bilo prepustiti sudu da oceni za početak povrat poklona I već pomenutu neblagodarnost.
S Poštovanjem,
Mladi Pro Bono